NJEMAČKA: Nova promjena za one koji rade mini job

Njemački ministar financija Lars Klingbeil predstavio je nacrt zakona o novoj poreznoj reformi koja bi trebala stupiti na snagu u dvije faze – 2027. i 2028. godine. Plan donosi značajno olakšanje za obitelji i prosječna primanja, ali i veće namete za najbogatije te skuplje uvjete za poslodavce koji zapošljavaju radnike na “mini-jobu”.

Središnji cilj reforme jest rasterećenje građana s niskim i srednjim prihodima te osiguranje minimalnog životnog standarda, dok će se izravan financijski teret prebaciti na više dohodovne razrede i poslodavce.

Olakšice za obitelji i viši porezi za najbogatije

Nacrt zakona predviđa niz mjera usmjerenih na povećanje neto primanja građana, ali i strože oporezivanje visokih zarada:

• Povećanje dječjeg doplatka i odbitka: Raste dječji doplatak, kao i osnovni porezni odbitak (Grundfreibetrag) – iznos prihoda na koji se uopće ne plaća porez.

• Pomiče se granica za najvišu stopu: Stopa od 42 posto primjenjivat će se tek na oporezive godišnje prihode koji prelaze 70.600 eura.

• Novi porez na bogatstvo: Od 2027. godine uvodi se dodatno oporezivanje za one s najvišim primanjima. Godišnji prihodi iznad 280.000 eura oporezivat će se stopom do 47 posto (umjesto dosadašnjih 45 posto).

Skuplji mini-poslovi: Poslodavcima rastu troškovi

Značajne promjene očekuju i sektor marginalnog zaposlenja. Vlada planira povećati paušalni porez koji poslodavci plaćaju za radnike na “mini-jobu” s dosadašnjih dva na pet posto.

Iako radnici i dalje neće plaćati porez na svoje zarade, ovaj oblik rada postat će znatno skuplji za tvrtke. Ugostiteljske i trgovačke udruge, poput moćnog saveza Dehoga, već su uputile oštre kritike upozoravajući da bi dodatni nameti mogli ugroziti prijeko potrebnu radnu snagu.

Prijeti li de facto ukidanje mini-poslova?

Puno veći udarac za oko sedam milijuna radnika na mini-jobu mogao bi uslijediti u sklopu najavljene mirovinske reforme na jesen.

Mirovinsko povjerenstvo njemačke vlade službeno je predložilo da i sami radnici ubuduće moraju plaćati doprinose za socijalno osiguranje. Ako vlada usvoji taj prijedlog, to bi dovelo do značajnog smanjenja njihovih neto primanja, čime bi koncept “mini-joba” kakav danas poznajemo praktički prestao postojati.