CRNE PROGNOZE ZA RADNIKE U NJEMAČKOJ: Mnogi radnici će imati do 2.900 eura manje godišnje
Iznos koji zaposlenicima u Njemačkoj ostaje na računu nakon oporezivanja već je sada znatno manji od bruto plaće ugovorene s poslodavcem, a u nadolazećim godinama financijska situacija radnika mogla bi se drastično pogoršati. Prema novoj studiji instituta IGES, izrađenoj za Inicijativu za novo socijalno tržišno gospodarstvo (INSM), očekuje se masovan i kontinuiran rast doprinosa za socijalno osiguranje u Njemačkoj u razdoblju do 2035. godine.
Stručnjaci u studiji procjenjuju da bi ukupna stopa doprinosa — koja kumulativno obuhvaća obvezne udjele i radnika i poslodavca — mogla porasti s trenutnih 42,8 posto na 48,8 posto u umjerenom scenariju. U slučaju izrazito nepovoljnih gospodarskih kretanja i krize, ukupno opterećenje radnog odnosa doprinosima moglo bi dosegnuti dramatičnih 51,6 posto.
Dodatni financijski teret od nekoliko tisuća eura godišnje
Analiza financijskog utjecaja na kućanstva pokazuje kako bi ovaj val poskupljenja socijalne države predstavljao iznimno velik udarac na osobni proračun zaposlenika. Izračuni temeljeni na prognozama pokazuju da bi se radnici sa prosječnim primanjima u srednjem scenariju suočili s dodatnim godišnjim troškom u rasponu od 792 do 1.980 eura.
Za radnike s višim i visokim primanjima financijski će udarac biti još drastičniji. U nepovoljnim uvjetima visokoobrazovani i dobro plaćeni stručnjaci mogli bi godišnje ostajati bez dodatnih 2.900 eura neto prihoda, što preračunato iznosi oko 242 eura manje u džepu svakoga mjeseca, uz pretpostavku da se povećanje doprinosa dijeli ravnopravno između radnika i poslodavca.
Starenje stanovništva kao glavni uzrok i poskupljenje svih sektora
Ključni pokretač neodrživog rasta troškova socijalnog sustava jest nepovoljna demografska slika i ubrzano starenje njemačkog stanovništva. Veliki valovi radnika odlaze u zasluženu mirovinu, dok sve manji broj mlađih zaposlenika ulazi na tržište rada i uplaćuje sredstva u proračun. Samo za mirovinsko osiguranje predviđa se rast stope s trenutnih 18,6 posto na 20,9 posto do 2035. godine.
| Sektor socijalnog osiguranja | Trenutna stopa doprinosa | Predviđena stopa do 2035. godine |
| Mirovinsko osiguranje | 18,6% | 20,9% |
| Osiguranje za nezaposlenost | 2,6% | 4,4% (rast od 69% u relativnom iznosu) |
| Zdravstveno osiguranje | 17,7% | 18,8% (umjereni scenarij) |
| Osiguranje za dugotrajnu skrb | 3,9% | 4,8% |
Uz mirovinski sustav, drastična poskupljenja očekuju se i u osiguranju za slučaj nezaposlenosti, gdje se prognozira skok s 2,6 posto na 4,4 posto, što predstavlja relativni porast od čak 69 posto. Istovremeno rastu i troškovi zdravstvene zaštite te osiguranja za dugotrajnu skrb.
Stručnjaci napominju kako ni eventualne zakonodavne reforme ne mogu u potpunosti zaustaviti ovaj negativni trend. Čak i uz uvođenje dodatnog, kapitaliziranog mirovinskog sustava, financijski teret za radnike privremeno bi dodatno porastao na 49,3 posto jer bi zaposlenici morali istovremeno financirati postojeće umirovljenike i izdvajati novac za novu mirovinsku štednju. Iako prikazani brojevi predviđaju moguće scenarije, a ne već donesene zakone, jasna je poruka političkim vlastima da bez korjenitih promjena rizikuju ozbiljno smanjenje kupovne moći radnika u Njemačkoj.
