Crni rekord u Austriji: U samo dva mjeseca od ekstremnih vrućina umrlo čak 646 ljudi

Austrijska Državna agencija za zdravlje i sigurnost hrane (AGES) objavila je poražavajuće podatke prema kojima je u lipnju i srpnju ove godine od posljedica ekstremnih vrućina preminulo čak 646 osoba. Iz Ministarstva zdravstva potvrđuju kako je riječ o dosad najvećem zabilježenom broju smrtnih slučajeva u tom razdoblju od početka mjerenja.

Rast temperature i učestali toplinski valovi, koji već mjesecima zapljuskuju Austriju, ponovno su u prvi plan stavili opterećenost zdravstvenog sustava i ranjivost najstarijih skupina stanovništva.

Ministrica Schumann: „Vrućina je konkretna opasnost za život“

Gledajući samo mjesec lipanj, AGES je zabilježio 395 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama, što u prosjeku iznosi 13 ugašenih života dnevno. Austrijska ministrica zdravstva, socijaldemokratkinja Korinna Schumann, istaknula je kako ovi podaci moraju poslužiti kao ozbiljno upozorenje.

„Ove brojke zorno pokazuju da vrućina nije samo pitanje udobnosti, već konkretna opasnost za zdravlje i život. Posljedice klimatskih promjena postaju sve vidljivije i postavljaju potpuno nove izazove pred naš zdravstveni sustav“, poručila je Schumann.

Ministarstvo je pokrenulo detaljnu analizu koja povezuje podatke o toplinskom stresu s lokacijama bolnica, domova za starije i jedinica primarne zdravstvene zaštite, s ciljem utvrđivanja najkritičnijih točaka i usmjeravanja pomoći onima kojima je najpotrebnija.

Znanstveni model i metodologija izračuna prekomjerne smrtnosti

Visoke temperature rijetko se u službenim dokumentima navode kao izravan uzrok smrti, no u praksi ekstremna vrućina drastično pogoršava stanje kroničnih bolesnika – posebice onih sa srčanim i respiratornim problemima. Zbog toga AGES koristi znanstveni model za izračun statističke prekomjerne smrtnosti.

Dosadašnji crni rekord za lipanj i srpanj postavljen je tijekom iznimno vrućeg ljeta 2024. godine, kada je u ta dva mjeseca preminulo 570 ljudi. U usporedbi s tim, ovogodišnjih 646 žrtava u istom razdoblju predstavlja zabrinjavajući skok. Svi novi podaci bit će ugrađeni u revidirani Nacionalni plan zaštite od vrućina te u sustave informiranja i preventive.

Rizici u urbanim sredinama i zdravstveni savjeti

Na visinu rizika od smrtnosti utječu i okolišni čimbenici. Život u gusto naseljenim gradskim četvrtima bez zelenih površina, uz povišene razine ozona i lebdećih čestica, dodatno opterećuje organizam tijekom toplinskih valova.

Stručnjaci AGES-a i Bečke liječničke komore pozivaju građane na oprez te preporučuju:

• Unos tekućine: Najmanje 1,5 do 3 litre vode ili nezaslađenog čaja dnevno.

• Rashlađivanje prostora i tijela: Primjena hladnih i vlažnih obloga na vrat i glavu te nošenje lagane, prozračne odjeće od prirodnih materijala.

• Izbjegavanje napora: Izbjegavanje izravnog sunca i težih fizičkih aktivnosti u najtoplijem dijelu dana.

Kritike oporbe i poziv na odvažnije klimatske mjere

Povećanje smrtnosti izazvalo je i političke reakcije. Čelnica stranke Zelenih, Leonore Gewessler, oštro je kritizirala vladajuću koaliciju poručivši da se mjere moraju donositi znatno brže i odlučnije.

Prema njezinim riječima, ključne ustanove poput škola, vrtića, bolnica i domova za starije moraju imati osigurano adekvatno hlađenje i klimatizaciju. Uz to, naglasila je potrebu za masovnijom sadnjom drveća i stvaranjem hlada u gradovima te provođenjem odvažnijih klimatskih mjera za borbu protiv samih uzroka ekstremnih vrućina.