U uvjetima u kojima bi se inflacija na srednji rok mogla ustaliti na razini od 4 do 5 posto, mnogim potrošačima postaje iznimno primamljivo financirati kupnju skuplje robe putem kredita. Pregledom reklama lako se stječe dojam da sve poskupljuje, osim potrošačkih kredita koji se nude gotovo besplatno.
Posrednici agresivno oglašavaju poruke prema kojima banke posuđuju novac uz efektivnu godišnju kamatnu stopu već od 0,68 posto. Ipak, financijski stručnjaci iz tvrtke FMH upozoravaju da upravo takve, naizgled savršene ponude, u praksi mogu postati najskuplja financijska zamka.
Mit o “sigurnoj zaradi” na razlici kamata
Mnogi potrošači dolaze na naizgled briljantnu ideju: uzeti kredit na pet godina s kamatom od 0,68 % i taj isti novac jednostavno “parkirati” na račun s fiksno oročenom štednjom uz 3 % kamate kako bi ostvarili sigurnu zaradu. Međutim, ta logika ima goleme nedostatke:
-
Udarac na bonitet: Uzimanje kredita u pravilu negativno utječe na vaš Schufa-score (kreditni rejting).
-
Nedostižan uvjet: Oglašavane “top-kamate” ne dobivaju svi, već isključivo jedna vrlo uska i specifična skupina ljudi sa savršenim financijskim zaleđem.
3 ključne činjenice o potrošačkim kreditima
-
Vrhunske kamate za one koji ih ne trebaju: Najniže kamatne stope uvjetovane su savršenim bonitetom klijenta. Ljudi koji imaju tako izvrsnu kupovnu moć u pravilu uopće nemaju potrebu podizati kredit za kupovinu od 20.000 eura.
-
Pravilo dvije trećine: Zakonodavac je obvezao banke da uz minimalnu, reklamiranu kamatu moraju jasno i transparentno objaviti i onu kamatnu stopu koju realno dobivaju dvije trećine njihovih stvarnih klijenata (Zweidrittelzins).
-
Dramatičan rast troškova: Klijenti s lošijim financijskim statusom, umjesto obećanih 0,68 %, nerijetko dobiju kamatu od čak 14,99 %.
Usporedba troškova na primjeru kredita od 10.000 eura:
| Scenarij | Kamatna stopa | Mjesečna rata | Dodatni trošak kamate |
| Idealan bonitet (Reklama) | 0,68 % | 169 € | Minimalan |
| Lošiji bonitet (Stvarnost) | 14,99 % | 233 € | + 3.800 € |
Kako banke profitiraju na klijentima u financijskom škripcu?
Budući da velika većina klijenata nema besprijekoran bonitet, banke vrlo detaljno provjeravaju financijske mogućnosti svakog podnositelja zahtjeva. U teoriji, na tržištu postoje dvije vrste potrošačkih kredita:
-
Ovisni o bonitetu (najčešći): Banka svakome priprema ponudu skrojenu prema njegovom osobnom financijskom riziku. To je iznimno opasno za ljude koji već imaju manjak novca. Umjesto da dobiju odbijenicu i odustanu od kupnje, banka im odobrava kredit, ali uz paprenu kamatu.
-
Neovisni o bonitetu (rijetkost): Kod ove opcije, kreditne sposobnosti klijenta nemaju utjecaja na visinu kamatne stope. Banka na temelju procjene rizika kredit ili odobri ili glatko odbije. Ako ga odobri – svi klijenti dobivaju potpuno istu, fiksnu kamatu iz reklame.
Koje banke u Njemačkoj nude najpoštenije uvjete?
Financijsko savjetovanje FMH provelo je detaljno istraživanje za program ntv kako bi otkrili gdje se na njemačkom tržištu trenutačno kriju najpošteniji krediti s povezanim i fiksnim kamatnim stopama. Rezultati pokazuju da se među top 10 plasiralo nekoliko banaka koje ne pribjegavaju skrivenim trikovima.
Pregled najbolje ocijenjenih banaka:
| Ocjena | Banka | Vrsta i karakteristika ponude |
| Najviša ocjena | EthikBank, PSD Bank West, Deutsche Skatbank | Potpuno neovisno o bonitetu (fiksna kamata za sve kojima je odobren). |
| Veoma dobar | Sparda-Bank Südwest | Transparentna ponuda (uvjerljivo najbolja kamatna stopa po “pravilu dvije trećine”). |
| Dobar | PSD Bank Rhein-Ruhr, Sparda Bank Hamburg | Fiksne ponude, neovisne o bonitetu. |
| Dobar | BBBank, HypoVereinsbank, SKG Bank, Commerzbank | Standardne ponude prilagođene klijentima. |