Publisher Theme
Art is not a luxury, but a necessity.

REVOLUCIJA NA TRŽIŠTU RADA U NJEMAČKOJ: Kraj osmosatnog radnog dana!? Sprema se radikalan novi zakon

393

BERLIN – Vladajuća njemačka koalicija planira unijeti potpuno novi ritam na domaće tržište rada donošenjem radikalno izmijenjenog Zakona o radnom vremenu. Dok sindikati i radnička udruženja izražavaju duboku zabrinutost zbog mogućih rezova i smanjenja radničkih prava, predstavnici poslodavaca pokušavaju smiriti situaciju i zagovaraju veću fleksibilnost.

Tjedni umjesto dnevnog okvira: Što planira vlada?

Vladajuća koalicija (Unija i SPD) namjerava dosadašnji, uobičajeni osmosatni radni dan zamijeniti tjednim okvirom za radno vrijeme.

  • Novi model: Umjesto maksimalnog dnevnog limita, gledalo bi se koliko je radnik ukupno odradio tijekom cijelog tjedna. U koalicijskom ugovoru stoji kako će se radi konkretnog oblikovanja ovog modela provesti detaljan dijalog sa socijalnim partnerima.

  • Povijesni kontekst: Pravilo o osmosatnom radnom danu u Njemačkoj je na snazi još od davne 1918. godine. Trenutno važeći zakon jasno propisuje da dnevno radno vrijeme ne smije prelaziti osam sati, dok je produljenje na maksimalno deset sati dopušteno samo u iznimnim i strogo opravdanim slučajevima.

Poslodavci smiruju tenzije: „Nitko neće raditi 13 sati dnevno“

Predsjednik Udruge njemačkih poslodavaca Rainer Dulger odbacio je strahove građana od prisilno dugih radnih dana kao potpuno neutemeljene.

  • Pitanje izrabljivanja: Dulger je za medijsku mrežu RND izjavio da nitko neće biti prisiljen raditi 13 sati dnevno te da je strah od izrabljujućih smjena neopravdan.

  • Zastarjelost trenutnog zakona: Prema njegovim riječima, cilj je kreirati moderan zakon o radnom vremenu koji omogućuje veću fleksibilnost unutar poduzeća, što je i u interesu radnika. Naglasio je da krut osmosatni radni dan potječe iz ere teleksa i telefona s brojčanikom te više ne odgovara današnjem digitalnom radnom svijetu.

Kontroverzni prijedlozi: Više rada i lakši otkazi

Osim radnog vremena, poslodavci traže i druge značajne promjene na tržištu rada koje bi mogle izazvati dodatne polemike.

  • Kritika rada na pola radnog vremena: Dulger inzistira na povećanju ukupnog volumena odrađenih sati na razini države, poručivši: „S mentalitetom republike koja radi na pola radnog vremena nećemo uspjeti svladati demografske izazove koji su pred nama.“

  • Izmjene pravila o otkazima: Zalaže se za veće slobode tvrtkama kada je u pitanju zaštita od otkaza. Smatra da bi fleksibilnije pravo na otkaz pomoglo poduzećima da brže prilagode zapošljavanje novim tržišnim prilikama.

Oštar odgovor sindikata: „Vraćaju nas u vrijeme prije 1918. godine“

S druge strane, Njemački savez sindikata (DGB) oštro se protivi planiranim reformama, strahujući da one neće donijeti poboljšanja radnicima, već će se pretvoriti u rezanje teško stečenih prava.

Šefica DGB-a Yasmin Fahimi otvoreno je upozorila da mnogi zaposlenici ove najave doživljavaju kao jednostrano opterećenje i ukidanje zaštitnih prava.

„Nipošto ne želimo biti bačeni natrag u vremena u kojima su radnici živjeli prije 1918. godine“, poručila je Fahimi.

Očekuje se da će se nacrt novog zakona naći pred zastupnicima već u lipnju, kada bi ova politička i društvena bitka trebala dosegnuti svoj vrhunac.