40 SATI TJEDNO IM JE PREVIŠE: Sve više Austrijanaca ne želi više raditi puno radno vrijeme

Broj zaposlenih na skraćeno radno vrijeme u Austriji dosegnuo je povijesni rekord, čime je ta zemlja izbila na drugo mjesto u Europskoj uniji. Unatoč naizgled stabilnoj ukupnoj zaposlenosti od 4,5 milijuna ljudi, ekonomski stručnjaci upozoravaju da pad ukupnog broja odrađenih radnih sati počinje ozbiljno kočiti gospodarski rast.

Prema podacima državnog zavoda Statistik Austria za drugi kvartal 2026. godine, na tržištu rada dolazi do masovnog prelijevanja s punog na nepuno radno vrijeme.

Masovna zamjena punog radnog vremena skraćenim

Iako je ukupan broj zaposlenih ostao praktički nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu, unutarnja struktura radne snage doživjela je drastičan zaokret:

• Rast rada na nepuno radno vrijeme: Broj radnika s nepunim radnim vremenom porastao je za 57.200, dosegnuvši ukupno 1,45 milijuna ljudi.

• Pad punog radnog vremena: Istodobno se broj zaposlenih s punim radnim vremenom smanjio za 57.400, na 3,05 milijuna.

• Povijesni rekord: Stopa rada na nepuno radno vrijeme skočila je na 32,1 posto, dok je prosječno ugovoreno tjedno radno vrijeme palo na 35,4 sata.

Druga u Europskoj uniji i promjena rodne strukture

S udjelom od gotovo 32 posto, Austrija se nalazi na samom vrhu Europske unije po zastupljenosti skraćenog radnog vremena:

• EU usporedba: Ispred Austrije je jedino Nizozemska (44,1%), dok je prosjek svih 27 članica EU-a 18,9%. Na dnu ljestvice nalaze se Hrvatska (4,3%), Rumunjska (2,5%) i Bugarska (2,1%).

• Pritisak na žene: Žene čine 51,1 posto svih zaposlenika koji rade skraćeno. Predstavnici Radničke komore naglašavaju da je ključni razlog tome nedovoljno razvijena mreža ustanova za skrb o djeci i starijim osobama.

• Sve više muškaraca: Trenutno 347.000 muškaraca (14,8%) radi nepuno radno vrijeme, što je više nego dvostruko u odnosu na 2006. godinu kada je taj udio iznosio 6,6%.

Negativan utjecaj na BDP i reakcija austrijske Vlade

Smanjenje radnog opsega izravno se odrazilo na ekonomiju. U drugom kvartalu 2026. odrađeno je 1,74 milijarde radnih sati – čak 5,7 milijuna sati manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Stručnjaci Instituta za gospodarska istraživanja (Wifo) ističu da je pad radnog volumena jedan od glavnih uzroka blagog pada austrijskog BDP-a od 0,1 posto. Pored toga, čak 23 posto nezaposlenih pri traženju posla uopće ne pristaje na opciju od 40 sati tjedno.

Kako bi zaustavilo ovaj trend, Ministarstvo gospodarstva najavilo je paket stimulativnih mjera. Između ostalog, od 2027. godine planira se uvođenje takozvane “aktivne mirovine”, koja će umirovljenicima omogućiti da uz mirovinu zarađuju do 15.000 eura godišnje bez oporezivanja ako odluče ostati na tržištu rada.