Koriste rupe u zakonu: U Njemačkoj žive od socijalne pomoći, a u rodnoj zemlji voze luksuzne automobile i grade vile
Novi televizijski dokumentarni film pod nazivom „Migracija siromaštva u EU: Je li socijalna država došla do slijepih ulica?”, emitiran u medijskoj knjižnici njemačkog javnog servisa ARD, ponovno je rasplamsao žestoku raspravu o održivosti i potencijalnoj zlouporabi njemačkog socijalnog sustava.
Istraživanje autorice Jane Gareis detaljno prikazuje kako pojedine obitelji iz Rumunjske i Bugarske koriste pravne praznine unutar zakonodavstva Europske unije i Njemačke kako bi ostvarile visoke socijalne naknade, koje potom ulažu u znatno podizanje životnog standarda u svojim rodnim zemljama.
Gradovi u istočnom dijelu Njemačke, poput Magdeburga i Hallea na Saaleu, već se godinama suočavaju s organiziranim priljevom građana iz pogođenih regija. Lokalno stanovništvo upozorava na proces istiskivanja i osjećaj otuđenosti u vlastitim četvrtima, dok gradske vlasti priznaju da su im ruke uvelike vezane važećim propisima.
Razlika od 3.000 eura mjesečno i uvjeti za ostvarivanje prava
Prema financijskom izračunu prikazanom u dokumentarnom filmu, razlika u mjesečnim neto primanjima za obitelj sa sedmero djece – u usporedbi onoga što dobivaju u Njemačkoj u odnosu na iznose u Rumunjskoj – doseže čak 3.000 eura. Taj iznos obuhvaća osnovnu financijsku potporu, dječje doplatke te pokrivanje troškova stanovanja.
Da bi se ostvarilo pravo na ove izdašne njemačke naknade, prema direktivama Europske unije o slobodi kretanja radnika dovoljno je formalno obavljati minimalan oblik rada, poput takozvanog „mini-posla” (mini-job) ili registracije statusa samozaposlene osobe. Predstavnici rumunjskih lokalnih vlasti, poput zamjenika gradonačelnika Bărbuleștija, otvoreno potvrđuju kako mjesečno izdaju na desetke potvrda kojima se dokazuje da obitelji više ne primaju dječji doplatak u domovini, što je ključni preduvjet za podnošenje zahtjeva u Njemačkoj.
Transformacija rumunjskih sela i nemoć njemačkih općina
Učinci priljeva njemačkog novca iznimno su vidljivi u rumunjskim općinama u blizini Bukurešta, poput Bolintin-Valea i Fantanelea. Mjesta u kojima su nekada prevladavale prazne kuće i zaprežna kola danas krase prostrane višekatne vile te luksuzni automobili s njemačkim registarskim oznakama. Lokalni čelnici potvrđuju da je gradski razvoj doživio zamah upravo zahvaljujući financijskoj stabilnosti i pogodnostima koje im pruža njemačka socijalna država.
Predstavnici Njemačke udruge gradova i općina upozoravaju kako sprega između njemačkog socijalnog zakonodavstva i europske slobode kretanja stvara golem prostor za zlouporabe. Gradonačelnica Magdeburga i voditelji ureda za zapošljavanje u Halleu pozivaju savezne i europske zakonodavce na hitnu prilagodbu i podizanje kriterija za ulazak u socijalni sustav. Iako su pojedini gradovi, poput Hagena, osnovali posebne radne skupine sastavljene od policije i inspekcija koje provode terenske kontrole u stambenim blokovima, obuhvatniji plan njemačke savezne vlade usvojen krajem rujna još uvijek ne rješava ključno pitanje iskorištavanja pravila EU-a o slobodi kretanja.
Želite li da napravimo kraći pregled ove vijesti za objavu na društvenim mrežama ili nastavimo s obradom idućih novinskih materijala?
