SKANDAL U NJEMAČKOJ: Köln odbio deportirati 500 osoba s Balkana, među njima opasni kriminalci i čitavi klanovi

Grad Köln našao se u središtu velikog političkog i pravosudnog skandala nakon što je tamošnja imigracijska uprava odbila pomoć u deportaciji oko 500 državljana zemalja Zapadnog Balkana koji imaju pravomoćnu obvezu napuštanja Njemačke. Unatoč činjenici da se na popisu nalaze opasni kriminalci i članovi organiziranih klanova, grad ih je odlučio zadržati i uključiti u programe ostanka.

Slučaj poznat kao „Coesfeldova lista” izazvao je oštre reakcije pokrajinskih vlasti u Düsseldorfu, ali i politički pritisak unutar samog gradskog vijeća Kölna.

Odbijena pomoć i oštra kritika ministarstva

Središnja uprava za strance (ZAB) sa sjedištem u Coesfeldu sastavila je popis s imenima oko 500 migranata s područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije i drugih zemalja Zapadnog Balkana te ponudila organizaciju masovnih čarter-letova za njihov povratak. Uprava u Kölnu tu je ponudu odbila ili ignorirala.

Ministarstvo za izbjeglice i integraciju Sjeverne Rajne-Vestfalije (NRW) oštro je osudilo takav potez:

• “Neobjašnjivo postupanje”: Glasnogovornik ministarstva izjavio je da su postupci kölnskih vlasti u pojedinačnim slučajevima potpuno nerazumljivi te da postoje „nedovoljni napori” za razjašnjavanje identiteta i provođenje deportacija.

• Javni interes: Iz ministarstva naglašavaju da kod učestalih i teških kršenja zakona postoji nedvojben interes javnosti i države za trenutnom deportacijom.

Kriminalci i klanovi s “toleriranim statusom”

Istraživanje njemačkih medija otkrilo je da se na spornoj listi nalazi znatan broj višestrukih povratnika u kaznenim djelima te obitelji povezane s organiziranim kriminalom:

• Josip K. (147 prekršaja): Unatoč opsežnom policijskom dosjeu i bijegu sa suđenja za komercijalnu prijevaru u svibnju, ovaj muškarac koji u Njemačkoj živi od 2003. godine nije deportiran.

• Klan J. iz Srbije (25 članova na listi): Šira obitelj iz kölnske četvrti Ostheim optužena je za teška kaznena djela – od kupovine 16-godišnje djevojke za 85.000 eura radi udaje i prisilne krađe, do organiziranih provala, pranja novca kroz luksuzna vozila (Porsche, Mercedes) i prijevare u socijalnoj skrbi teške preko 100.000 eura. Unatoč tomu, godinama su uživali status “toleriranog boravka” (Duldung).

• Obitelj Marka M. (19 osuda): Četvero odraslih članova obitelji ima ukupno 19 presuda. Unatoč obvezi napuštanja zemlje, grad Köln i Centar za zapošljavanje ovoj desetočlanoj obitelji mjesečno isplaćuju oko 7.500 eura pomoći.

• Klan B. iz BiH: Dvanaest članova romskog klana B. nalazi se na listi. Jedan od istaknutijih članova nedavno je ranjen u uličnoj oružanoj tučnjavi u Köln-Mülheimu, a u Njemačkoj godinama boravi uz privremene potvrde i status tolerancije, unatoč odsluženim zatvorskim kaznama za provale.

Političke posljedice i pokretanje istrage

Nakon što su detalji „Coesfeldove liste” dospjeli u javnost, u Gradskom vijeću Kölna održana je hitna sjednica. Političke opcije (Zeleni, CDU, SPD, FDP, Volt) zatražile su potpunu istragu o radu imigracijskog ureda.

Istražuje se je li gradska uprava namjerno blokirala savezne i pokrajinske mjere deportacije kako bi provodila vlastitu, neusklađenu politiku azila. Paralelno s “Coesfeldovom listom”, otkriveno je da postoji i “Unna lista”, koja obuhvaća državljane Iraka s predviđenim nalogom za napuštanje Njemačke.