U VELIKIM GRADOVIMA U NJEMAČKOJ: Nove zabrane od 2026. godine

U sklopu ambicioznog plana za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, Njemačka uvodi stroga pravila za sustave grijanja. Dok se veliki gradovi pripremaju za rok u 2026. godini, savezna vlada kancelara Friedricha Merza suočava se s izazovima implementacije europskih direktiva.

BERLIN – Njemačka se nalazi pred prekretnicom u načinu na koji zagrijava svoje domove. Prema odredbama kontroverznog Zakona o grijanju (Heizungsgesetz), svi veliki gradovi s više od 100.000 stanovnika moraju dovršiti svoje komunalne planove toplinske opskrbe najkasnije do 30. lipnja 2026. godine.

Taj datum označava prekretnicu za vlasnike nekretnina: nakon dovršetka lokalnog plana, svaki novi sustav grijanja morat će se temeljiti na najmanje 65 posto obnovljivih izvora energije.

Kraj za isključivo plinsko grijanje

Ova mjera u praksi znači kraj instalacije sustava koji se oslanjaju isključivo na fosilna goriva. U 82 njemačka velika grada – uključujući metropole poput Berlina, Hamburga, Münchena i Frankfurta – postavljanje novih plinskih bojlera bez udjela obnovljivih izvora više neće biti dopušteno nakon sredine 2026. godine. Manje općine dobile su nešto duži rok, do lipnja 2028. godine.

Za vlasnike kuća to ostavlja nekoliko konkretnih opcija:

• Toplinske pumpe kao primarno rješenje.

• Hibridni sustavi (primjerice, kombinacija peleta ili solarne energije s plinom).

• Priključak na mrežu daljinskog grijanja, tamo gdje lokalna zajednica to omogući.

Politički otpor i europske direktive

Iako su ciljevi postavljeni, put do njihove realizacije nije bez prepreka. Njemačka mora integrirati strogi europski zakon o energetskoj obnovi zgrada u svoje nacionalno zakonodavstvo do 2026. godine. Cilj je jasan: do 2050. godine stambeni fond mora prestati emitirati štetne plinove.

Međutim, unutar vladajućih krugova raste skepticizam. Savezni kancelar Friedrich Merz (CDU) navodno zagovara dvogodišnju odgodu primjene europskih pravila, nastojeći ublažiti financijski i administrativni pritisak na građane i gospodarstvo. Očekuje se da će Ministarstvo gospodarstva uskoro predstaviti reformu Zakona o grijanju koja bi trebala uskladiti domaće i europske zahtjeve.

Tko je sve na listi?

Pravila od 2026. godine obuhvaćaju sve gradove s preko 100.000 stanovnika. Uz najveće njemačke gradove, na listi su i regionalni centri poput Stuttgarta, Dortmunda, Leipziga, Nürnberga, ali i manji veliki gradovi poput Jene, Siegena i Flensburga.

Dok se čeka konačna odluka o mogućoj odgodi, stručnjaci savjetuju vlasnike nekretnina da pri planiranju renovacija uzmu u obzir nove standarde, jer je smjer energetske politike, unatoč političkim previranjima, nepovratno usmjeren prema dekarbonizaciji.

Od sredine 2026. godine u velikim njemačkim gradovima više neće biti dopušteno postavljati isključivo plinska grijanja. Među pogođenim gradovima su:

Berlin, Hamburg, München, Köln, Frankfurt am Main, Stuttgart, Düsseldorf, Dortmund, Essen, Bremen, Dresden, Leipzig, Hannover, Nürnberg, Duisburg, Bochum, Wuppertal, Bonn, Bielefeld, Mannheim, Karlsruhe, Münster, Wiesbaden, Augsburg, Aachen, Mönchengladbach, Gelsenkirchen, Braunschweig, Chemnitz, Kiel, Krefeld, Halle (Saale), Magdeburg, Freiburg im Breisgau, Oberhausen, Lübeck, Erfurt, Rostock, Mainz, Kassel, Hagen, Hamm, Saarbrücken, Mülheim an der Ruhr, Herne, Ludwigshafen am Rhein, Osnabrück, Oldenburg, Leverkusen, Solingen, Potsdam, Neuss, Heidelberg, Paderborn, Darmstadt, Regensburg, Würzburg, Ingolstadt, Heilbronn, Ulm, Wolfsburg, Göttingen, Offenbach am Main, Pforzheim, Recklinghausen, Bottrop, Fürth, Bremerhaven, Reutlingen, Remscheid, Koblenz, Bergisch Gladbach, Erlangen, Moers, Trier, Jena, Siegen, Hildesheim, Salzgitter, Gütersloh, Cottbus, Kaiserslautern, Schwerin, Flensburg.