NOVI VAL POSKUPLJENJA U NJEMAČKOJ: Na udaru hrana, gorivo i energija

Geopolitička nestabilnost na Bliskom istoku, unatoč geografskoj udaljenosti, počinje snažno diktirati tempo njemačkog gospodarstva. Stručnjaci upozoravaju da bi sinergija rasta cijena nafte i poremećaja u opskrbnim lancima mogla dovesti do novog vala poskupljenja, pri čemu bi hrana postala primarni poligon inflacijskih pritisaka.

Evo detaljnog pregleda sektora koji su pod najvećim rizikom i planiranih reakcija vlasti:

Sektori pod najvećim pritiskom

Analitičari, uključujući Carstena Kortuma i Saminu Sultan, ističu da će rast cijena biti selektivan, ali progresivan:

• Energetski intenzivna proizvodnja: Pekarski i mliječni proizvodi, kao i smrznuta hrana te industrija pića, prvi su na udaru zbog visokih troškova prerade i skladištenja.

• Logistički zahtjevni proizvodi: Svježe voće, povrće i riba poskupjet će zbog porasta troškova transporta i produljenja opskrbnih ruta.

• Lanci prehrane životinja: Visoke cijene plina izravno utječu na proizvodnju gnojiva, što podiže cijenu žitarica, soje i kukuruza. Budući da su to ključne komponente stočne hrane, očekuje se neizbježno poskupljenje mesa u mesnicama i supermarketima.

Vladine mjere i politički odgovor

Njemačka vlada formirala je posebnu radnu skupinu unutar vladajuće koalicije kako bi spriječila scenarij u kojem bi inflacija postala neodrživa za prosječno kućanstvo. Razmatraju se sljedeći koraci:

1. Analiza strukture troškova: Detaljno praćenje marži i troškova proizvodnje kako bi se spriječilo neopravdano podizanje cijena.

2. Potpore proizvođačima gnojiva: Razmatraju se hitni programi subvencija za domaće proizvođače gnojiva kako bi se stabilizirale cijene poljoprivrednih sirovina.

3. Porezne olakšice: Postoji inicijativa za uvođenje privremenih poreznih rasterećenja unutar prehrambenog sektora kako bi se amortizirao rast cijena na policama.

Upozorenje stručnjaka: Ako se sukob na Bliskom istoku produži na više od tri mjeseca, inflacijski pritisak na potrošačku košaricu postat će trajan, a ne samo privremeni šok.

S obzirom na to da su troškovi stanovanja i energije već ranije procijenjeni kao kritična stavka, ovaj dodatni pritisak na cijene hrane mogao bi značajno smanjiti kupovnu moć građana do kraja 2026. godine.