NOVI VAL POSKUPLJENJA: Energetski šok podiže cijene goriva, hrane i svakodnevnih namirnica u Njemačkoj

BERLIN – Geopolitičke napetosti povezane s ratom u Iranu i blokadom strateškog Hormuškog tjesnaca pokrenule su novi val poskupljenja u Njemačkoj, a ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi se puni intenzitet inflacijskog pritiska mogao osjetiti tek u narednim mjesecima. Prema preliminarnim podacima Saveznog ureda za statistiku, cijene energije u ožujku 2026. godine porasle su za sedam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je ukupna stopa inflacije dosegnula 2,7 posto.

Izravna posljedica poremećaja na ključnim pomorskim rutama, kroz koje prolazi značajan udio svjetske nafte i ukapljenog plina, odrazila se prvenstveno na cijene goriva i grijanja. Benzin, dizel i lož ulje bilježe konstantan rast, no najdrastičniji skok zabilježen je kod zrakoplovnog goriva. Povećanje troškova u zračnom prometu već je rezultiralo korekcijom cijena karata, što pogađa i poslovni sektor i privatna putovanja.

Lančana reakcija u prehrambenom sektoru i poljoprivredi

Iako je rast cijena hrane u ožujku bio relativno umjeren i iznosio 0,9 posto na godišnjoj razini, analitičari ističu da je to tek početak šireg inflacijskog vala. Poljoprivredna proizvodnja suočava se s golemim pritiskom zbog rasta cijena prirodnog plina, koji je ključna sirovina za proizvodnju dušičnih gnojiva. Cijene gnojiva već su porasle između 30 i 40 posto, što izravno ugrožava prinose i povećava troškove proizvodnje sirovina.

Dodatno opterećenje predstavlja prerađivačka industrija. Mljekare, klaonice i pekarski pogoni troše velike količine energije za hlađenje i preradu, a ti se troškovi, uz skuplju logistiku i transport, postupno prenose na krajnje potrošače. Očekuje se da će se u narednom kvartalu najviše poskupjeti mliječni proizvodi, meso i pekarske potrepštine.

Industrija plastike i kemijski proizvodi pod pritiskom

Osim energenata i hrane, kriza se snažno odražava i na industriju široke potrošnje. Cijene plastičnih granulata, poput polietilena i polipropilena, porasle su za više od 10 posto, što izravno povećava troškove ambalaže i pakiranja. Budući da kemijska industrija snažno ovisi o nafti i plinu, predviđa se poskupljenje kućanskih potrepština poput deterdženata, šampona i sredstava za čišćenje.

Veliki proizvođači već prilagođavaju svoje cjenike novim ulaznim troškovima, provodeći poskupljenja u nekoliko manjih, ali kontinuiranih koraka kako bi ublažili šok za tržište, no dugoročni trend ostaje uzlazan.

Ekonomska realnost za kućanstva

Za milijune građana u Njemačkoj, trenutna situacija znači značajno smanjenje kupovne moći. Udio dohotka koji odlazi na fiksne troškove – stanovanje, energiju i osnovnu prehranu – rapidno raste, ostavljajući minimalan prostor za uštedu ili diskrecijsku potrošnju. Ekonomisti primjećuju promjenu u ponašanju potrošača koji postaju znatno oprezniji, odgađaju veće investicije i fokusiraju se na akcijske cijene i racionalnije korištenje resursa.

Stručnjaci savjetuju građanima planiranje tjedne kupovine, smanjenje energetske potrošnje u kućanstvima te stvaranje financijskih rezervi za očekivane veće račune u narednom razdoblju. Perspektiva stabilizacije tržišta u potpunosti ovisi o razvoju situacije na Bliskom istoku; smirivanje sukoba moglo bi brzo sniziti cijene sirovina, no povijest pokazuje da se sniženja u maloprodaji uvijek provode sporije nego poskupljenja.

Trenutačna kriza još je jednom ogolila ranjivost globalnih lanaca opskrbe, gdje geopolitički sukob na jednom kraju svijeta izravno određuje cijenu osnovnih životnih potreba u srcu Europe.