NJEMAČKA VLAST ŽELI UKINUTI ZAKON O RADNOM VREMENU: Sindikati – Radnici će morati raditi do 73,5 sati na tjedan

Kancelar Merz zagovara maksimalnu fleksibilnost, sindikati spremaju kampanju „Snagom za 8“

BERLIN, veljača 2026. – Njemačka se nalazi pred jednom od najvećih promjena u radnom zakonodavstvu u posljednjih nekoliko desetljeća. Kancelar Friedrich Merz (CDU) i njegova vlada planiraju korjenitu reformu Zakona o radnom vremenu, koja bi mogla značiti kraj tradicionalnog radnog dana od osam sati kakvog poznajemo.

Dok vlada govori o „modernizaciji i fleksibilnosti“, sindikati upozoravaju na povratak u uvjete rada iz prošlog stoljeća.

Što se zapravo mijenja?

Srž prijedloga je prelazak s dnevnog na tjedno ograničenje radnog vremena. To znači da država više ne bi propisivala da radnik smije raditi maksimalno 8 (ili u iznimkama 10) sati dnevno, već bi se gledao samo ukupan zbroj sati u tjednu.

Strah sindikata: „Radni dani od 13 sati“

Sindikati, predvođeni krovnom organizacijom DGB i sindikatom ugostiteljstva NGG, smatraju da je ovo izravan napad na zdravlje radnika. Njihovi izračuni su alarmantni:

• Ekstremna opterećenja: U teoriji, uz ukidanje dnevnog limita, radnik bi mogao raditi nekoliko dana po 13 sati zaredom, što bi u tjednima najveće gužve (npr. u turizmu ili proizvodnji) moglo doseći i nevjerojatnih 73,5 sati.

• Pritisak na radnike: Sindikati tvrde da „fleksibilnost“ u praksi obično znači fleksibilnost za poslodavca, a ne za radnika koji mora uskladiti obitelj i posao.

• Kampanja „Snagom za 8“: DGB je već pokrenuo akcije diljem zemlje pod motom „Osam sati je dovoljno – danas i u budućnosti“.

Zašto Merz želi promjenu?

Kancelar Merz i zagovornici reforme tvrde da je njemački zakon zastario i da koči konkurentnost:

1. Turizam i ugostiteljstvo: Ove industrije vrište za promjenom jer trenutna pravila onemogućuju radnicima da rade duže tijekom vikenda ili evenata, čak i ako to sami žele.

2. Moderni poslovi: Mnogi radnici u IT sektoru ili kreativnim industrijama preferiraju raditi intenzivnije 3-4 dana kako bi imali duži vikend, što je po trenutnom zakonu često u „sivoj zoni“.

3. Nedostatak radne snage: Vlada smatra da će veća sloboda u raspodjeli vremena privući više ljudi na tržište rada.

Moj osvrt: Iako ideja o “fleksibilnosti” zvuči moderno i privlačno u digitalnom dobu, granica između fleksibilnosti i izgaranja (burnouta) je vrlo tanka. Njemačka je desetljećima bila bastion stabilnih radnih uvjeta, pa ne čudi što ova najava izaziva ovoliki otpor.