HUSO B. TREBAO JE NAPUSTITI NJEMAČKU PRIJE 23 GODINE: Umjesto toga muškarac iz BIH s kriminalnim dosjeom i osmero djece i dalje prima 7.250 eura mjesečno od države!

Slučaj državljanina Bosne i Hercegovine, u medijima identificiranog kao Huso B. (45), ponovno je u Njemačkoj otvorio žustru raspravu o učinkovitosti sustava deportacije i socijalnim naknadama. Priča koja traje od 2003. godine postala je simbol pravnih praznina u njemačkom sustavu azila.

Evo ključnih detalja ovog slučaja koji je objavio Bild:

Kronologija boravka: 23 godine “između sustava”

• 2003.: Huso B. prvi put dolazi u Köln bez dokumenata. Zahtjev za azil mu je odbijen jer se BiH smatra sigurnom zemljom.

• 2007.: Deportiran je, ali se ubrzo vraća u Njemačku.

• 2007. – 2009.: Tuži državu tražeći pravo na boravak. Postupak gubi, ali ostaje u zemlji.

• 2010. – danas: Policiji postaje poznat po raznim prijevarama. Unatoč kaznenim djelima i nepostojanju prava na boravak, do deportacije ne dolazi.

Financijska konstrukcija: 7.250 eura mjesečno

Obitelj živi u smještaju za tražitelje azila, što znači da ne plaćaju stanarinu ni režije. Budući da u Njemačkoj borave duže od 18 mjeseci, ostvarili su pravo na tzv. “analogne naknade” (povećani iznosi koji su izjednačeni s redovnom socijalnom pomoći).

Važno za razumjeti: Iako iznos od 87.000 eura zvuči enormno, on je rezultat zbroja naknada za deseteročlanu obitelj. Grad Köln ističe da su ovi iznosi zakonski fiksirani i ne ovise o volji pojedinog službenika.

Zašto još nije deportiran?

Glavna prepreka njemačkim vlastima je članak 6. Njemačkog ustava i Europska konvencija o ljudskim pravima, koji štite brak i obitelj.

1. Interes djece: Budući da obitelj ima osmero djece koja su rođena ili su odrasla u Njemačkoj, njihova deportacija (čak i neizravna kroz deportaciju oca) predstavlja pravni “bedem”.

2. Sudski postupci: Huso B. vješto koristi pravne lijekove koji godinama odgađaju izvršenje deportacije.

3. Kriminalna prošlost: Iako je bio osuđivan, njegovi zločini (prijevare) očito nisu bili dovoljne težine da bi nadjačali ustavnu zaštitu obitelji.

Najnoviji zaplet: Suđenje u 2025./2026.

Iako je Huso B. izjavio novinarima da je “zadnji zločin počinio 2014.”, stvarnost ga demantira. Optužen je da je u prosincu 2025. pokušao prevariti lanac ljekarni putem poklon-kartica. Ročište je odgođeno, što je još jedan primjer kako se pravni procesi oko njega nastavljaju unedogled.

Ovaj slučaj vjerojatno će poslužiti kao argument oporbenim strankama (poput CDU-a o kojem smo ranije pričali) koje traže da se kaznena djela i zlouporaba sustava lakše kažnjavaju deportacijom, bez obzira na obiteljsku situaciju.