Nemačka nastavlja s politikom postepenog povećanja zakonske minimalne satnice (Mindestlohn), koja je uvedena 2015. godine. Najnovije odluke donose siguran rast minimalca i u narednim godinama, uz značajan uticaj na granicu zarade za takozvane mini poslove (Minijobs).
Buduće povećanje minimalne satnice
Na osnovu preporuke Komisije za minimalnu satnicu, nemačka savezna vlada je potvrdila sledeća povećanja:
Kada je minimalna satnica uvedena 2015. godine, iznosila je 8,50 € po satu. Cilj uvođenja je bio sprečavanje nemoralnih plata i nelojalne konkurencije, a od 2018. godine primenjuje se bez izuzetka u svim ekonomskim sektorima.
Razlika između zakonske i sektorske minimalne satnice
Zakonska minimalna satnica predstavlja apsolutnu donju granicu plate. Međutim, u mnogim sektorima i kompanijama primenjuje se kolektivno ugovorena satnica (tzv. industrijska minimalna satnica) koja je obično viša.
- Pravilo: Kolektivno ugovorena satnica ne sme biti niža od zakonskog minimuma.
- Obaveznost: Sektorski kolektivni ugovori su obavezujući samo za partnere koji su ih potpisali (sindikate i poslodavce).
- Opšta primenjivost: Ako postoji poseban javni interes, Ministarstvo rada (BMAS) može ugovor proglasiti opšte primenjivim. To znači da postaje obavezujući za sve poslodavce i zaposlene u tom sektoru.
Primer: U industriji čišćenja zgrada, čistači će 2025. godine primati minimalnu satnicu od najmanje 14,25 €, što je više od zakonskog minimuma.
Povećanje praga za mini poslove
Povećanje minimalne satnice automatski povlači i korekciju granice zarade za mini poslove (Minijobs), koji su s njom povezani od 2022. godine.
Takođe, minimalna naknada za obuku (Ausbildung) za naukovanje koje počinje 2025. godine iznosiće 682 evra mesečno.