Mnogi strani radnici u Njemačkoj doživljavaju diskriminaciju i visoke prepreke za imigrante, pokazalo je istraživanje Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Oko 56 posto stranih stručnih radnika izjavilo je da je doživjelo diskriminaciju u barem jednom području života – najčešće pri traženju stana.
Rjeđe su spominjali diskriminaciju u kontaktu s institucijama poput škola, zdravstvenih ustanova ili policije.
Međutim, više od petine požalilo se da se osjeća zanemareno u kontaktu s državnim službama ili institucijama.
Izazovi u socijalnoj integraciji su značajni, zaključili su istraživači IAB-a.
Unatoč izmjenama zakona o useljavanju kvalificirane radne snage iz inozemstva, i dalje postoje birokratske prepreke u izdavanju viza, priznavanju diploma te u pitanjima vezanim uz obitelj.
“Važno je prihvatiti da se odluke o imigraciji često donose zajedno, u obitelji”, rekao je stručnjak IAB-a Boris Ivanov.
“Sveobuhvatan pristup imigracijskom procesu”, koji uključuje pronalaženje posla za partnera, brigu o djeci i pronalaženje smještaja, mogao bi podržati useljavanje u Njemačku, rekla je istraživačica Tanja Fendel.
Kao najčešći izvor informacija o Njemačkoj kao zemlji useljavanja spominju se osobni kontakti s ljudima koji već žive u Njemačkoj.
Njihova iskustva mogu presudno pridonijeti percepciji Njemačke kao atraktivne destinacije za profesionalnu radnu snagu, rekao je Ivanov.
Prema podacima IAB-a, između 2010. i 2019. radna imigracija iz zemalja izvan EU-a porasla je s 30.000 na 64.000 ljudi godišnje. Tijekom pandemije zabilježen je pad, dok je prošle godine došlo 72.000 ljudi.
Udio mlađih osoba u dobi od 18 do 31 godine, koje su nakon iznimnog zakona dobile boravišnu dozvolu radi zapošljavanja, porastao je s 42 posto na 61 posto.