Odluka Bundesrata od petka predstavlja konačni pečat na najopsežniju reformu sustava azila u modernoj povijesti Njemačke. Ovim potezom Berlin usklađuje svoje zakonodavstvo s novim europskim paktom o migracijama, čime se drastično mijenja način na koji će se tretirati dolasci na granicama EU, ali i kretanje migranata unutar same Unije.
Evo ključnih stupova novog sustava koji stupa na snagu 12. lipnja 2026.:
1. Granica kao “filter”: Brzi postupci i deportacije
Najveća promjena odnosi se na uvođenje obveznih provjera na vanjskim granicama EU.
-
Zračne i morske luke: Za Njemačku, koja nema kopnenu vanjsku granicu EU, ovi se postupci sele u međunarodne zračne luke (poput Frankfurta ili Münchena) i morske luke.
-
Ekspresno odbijanje: Tražitelji azila iz zemalja s niskom stopom priznavanja (manje od 20%) prolazit će kroz ubrzani proces izravno na terminalima. Ako im zahtjev bude odbijen, deportacija slijedi odmah iz zračne luke, bez ulaska u unutrašnjost zemlje.
2. Centri za sekundarne migracije
Njemačka uvodi strožu kontrolu onih koji su već podnijeli zahtjev u nekoj drugoj zemlji EU (tzv. “sekundarna migracija”).
-
Obveza boravka: Države članice sada mogu osnivati centre u kojima će boravak biti obvezan za osobe koje čekaju povratak u zemlju EU koja je primarno odgovorna za njihov slučaj.
-
Kraći rokovi: Postupci za transfer migranata natrag u zemlje poput Italije ili Grčke bit će znatno kraći, a pravna sredstva za odgađanje tog procesa svedena su na minimum.
3. Mehanizam solidarnosti: Njemačka na “poštedi”
Zanimljiv detalj reforme je sustav raspodjele izbjeglica unutar EU kako bi se rasteretile granične zemlje.
-
Iznimka za 2026.: Iako mehanizam predviđa da zemlje primaju određeni broj ljudi ili plaćaju financijski doprinos, Njemačka ove godine neće morati primiti nikoga.
-
Razlog: Priznat joj je ogroman teret koji je podnijela primanjem milijuna izbjeglica iz Ukrajine i velikog broja tražitelja azila u proteklim godinama.
Politički potres: Povratak u 1993.?
Kritika oporbenih Zelenih da je ovo “najveće pooštravanje od 1993. godine” nije bez temelja. Te je godine Njemačka, nakon krize zbog rata u Jugoslaviji, drastično promijenila ustavno pravo na azil. Današnja reforma pod vodstvom koalicije Friedricha Merza signalizira sličan povijesni zaokret:
-
Fokus na sigurnost: Sigurnosne provjere identiteta postaju apsolutni prioritet prije bilo kakvog socijalnog razmatranja.
-
Kraj “otvorenih vrata”: Novi sustav praktički ukida mogućnost dugotrajnog boravka u Njemačkoj dok traje postupak azila za one koji dolaze iz sigurnih zemalja podrijetla.
Ova reforma je jasna poruka Berlina i Bruxellesa da se fokus seli s “integracije nakon dolaska” na “kontrolu prije ulaska”.