OD RAJA DO OČAJA: Istraživanje otkrilo gdje se živi najbolje, a koje regije treba izbjegavati

KVALITETA ŽIVOTA U NJEMAČKOJ: Veliko istraživanje otkrilo gdje se živi najbolje, a koje regije treba izbjegavati

BERLIN – Institut za njemačku ekonomiju (IW) proveo je, u suradnji s Njemačkom novinskom agencijom (dpa), opsežno istraživanje o uvjetima života u gotovo 11.000 lokalnih zajednica diljem zemlje. Rezultati su otkrili duboke regionalne razlike, ali i donijeli iznenađujući zaključak: iako pojedinačni zapadni gradovi drže sam vrh, općine u bivšoj Istočnoj Njemačkoj u prosjeku nude znatno bolje uvjete za život.

Pobjednici i gubitnici na karti Njemačke

Istraživanje je precizno izdvojilo lokacije koje su dobile najbolje i najlošije ocjene samih stanovnika:

  • Najbolje ocijenjeni grad: Titulu najboljeg mjesta za život u cijeloj Njemačkoj ponio je grad Haar, smješten nedaleko od Münchena.

  • Najlošije ocijenjeni grad: Na samom dnu ljestvice našao se Hirstahl, mjesto na jugozapadu regije Pfalz.

Regionalne razlike: Sjeverna Rajna-Vestfalija na vrhu, obrnuti trend Istoka i Zapada

Kada se promatraju šire regije i savezne zemlje, uočeni su jasni ekstremi, ali i opći društveni trendovi:

  • Sjeverna Rajna-Vestfalija (Najbolja savezna zemlja): Ova pokrajina ostvarila je izvrstan rezultat jer je više od 50 posto njezinih općina dobilo prosječnu ocjenu “vrlo dobro”, dok je ukupan udio onih s ocjenom “dobro” porastao na 86 posto.

  • Mecklenburg-Zapadno Pomorje (Najlošija savezna zemlja): Na sjeveroistoku zemlje zabilježen je najgori rezultat, gdje je više od polovice općina ocijenjeno s “vrlo loše”.

  • Prednost Istočne Njemačke: Iako pobjednički grad dolazi sa Zapada, zajednice u bivšoj Istočnoj Njemačkoj u prosjeku su prošle znatno bolje. Čak 30 posto istočnonjemačkih gradova ocijenjeno je kao “vrlo dobro” za život, dok je na Zapadu tu ocjenu dobila jedva petina (oko 20 posto) zajednica.

Koji su se kriteriji ocjenjivali?

Ispitanici su uvjete u svojim mjestima procjenjivali kroz 17 različitih pokazatelja podijeljenih u pet ključnih područja:

  • Mobilnost i povezanost: Prometna povezanost mjesta stanovanja s autocestama, zračnim lukama te kvaliteta i dostupnost javnog prijevoza.

  • Obrazovanje i skrb: Razvijenost i gustoća lokalne mreže škola i dječjih vrtića.

  • Zdravstvo i socijalna skrb: Dostupnost i kvaliteta zdravstvenih ustanova te ustanova za njegu i skrb o starijim osobama.

  • Digitalizacija: Brzina kućnog interneta te pokrivenost i stabilnost mobilnog signala.

  • Slobodno vrijeme i rekreacija: Bogatstvo kulturnih i ugostiteljskih sadržaja (kina, kazališta, restorani) te dostupnost sportskih objekata.