U jeku rastuće zabrinutosti mlađih generacija u Njemačkoj oko pitanja hoće li njihova primanja u starosti biti dostatna za pokrivanje osnovnih životnih troškova, savezni kancelar Friedrich Merz iskoristio je završni predizborni skup CDU-a u Ravensburgu kako bi uputio izravan apel o nužnosti ranog planiranja mirovine.
Kancelar je tom prilikom naglasio da se solidna financijska sigurnost može izgraditi isključivo dosljednošću, sugerirajući da bi mjesečno izdvajanje od 50 eura, pod uvjetom da se započne dovoljno rano i bez prekida, moglo osigurati šesteroznamenkasti iznos do trenutka odlaska u mirovinu.
Ipak, financijske analize aktualnih tržišnih kretanja ukazuju na to da stvarnost nije tako jednostavna, s obzirom na to da bi ulaganje od 50 eura tijekom 40 godina uz realan prinos od šest posto rezultiralo bruto iznosom od 95.848 eura, koji se nakon plaćanja poreza i paušalnih naknada smanjuje na neto vrijednost od 79.365 eura.
Uzme li se u obzir godišnja stopa inflacije od dva posto, kupovna moć tog iznosa u budućnosti bi odgovarala današnjoj vrijednosti od svega 35.944 eura, dok bi obećani šesteroznamenkasti iznos bio dostižan tek nakon punih 45 godina kontinuiranog ulaganja, što premašuje prosječni radni vijek u Njemačkoj koji trenutačno iznosi nešto manje od 40 godina.
Strateški pristup kancelara Merza naišao je na podijeljene reakcije stručnjaka, pa tako investicijski analitičari ističu da, iako je svaki oblik štednje bolji od potpune pasivnosti, predloženi iznos od 50 eura ostaje tek simboličan početak koji sam po sebi ne može premostiti duboki mirovinski jaz.
Umjesto toga, struka predlaže znatno agresivnije mjere, poput ulaganja najmanje 15 posto neto prihoda u široko diverzificirane ETF fondove tijekom minimalno 15 godina, kako bi se ublažili inflatorni pritisci i tržišne fluktuacije. Istovremeno, u javnosti se sve glasnije zahtijevaju državne reforme koje bi pojednostavile poticaje i ograničile naknade za vođenje mirovinskih računa, o čemu je Bundestag već započeo raspravu krajem veljače kroz prvo čitanje zakona o reformi privatne mirovinske štednje.
Kritike na račun kancelarovih preporuka uputila je i predsjednica Upravnog odbora Njemačkog socijalnog udruženja SoVD, upozorivši da ovakvi prijedlozi ignoriraju svakodnevicu samohranih roditelja, obitelji s visokim troškovima života i radnika u sektorima s niskim plaćama, kojima država prvenstveno mora osigurati prostor za uštedu prije nego što zatraži njihovo aktivno sudjelovanje u privatnim osiguranjima.
Pitanje mirovinske sigurnosti dodatno usložnjavaju podaci Saveznog zavoda za statistiku koji pokazuju da je 19,4 posto osoba starijih od 65 godina već u 2024. godini bilo izloženo riziku od siromaštva, dok razina zakonske mirovine trenutačno pokriva tek oko 48 posto prosječnog neto dohotka.
Dok sindikati (DGB) inzistiraju na podizanju tog praga na najmanje 50 posto kako bi se osigurala dostojanstvena starost nakon desetljeća rada, reprezentativno izvješće o mirovinskom osiguranju za 2025. godinu otkriva duboko nepovjerenje javnosti, jer čak 83 posto ispitanika zakonsku mirovinu više ne smatra sigurnom bazom.
Zabrinjavajuća je činjenica da gotovo svaka treća osoba uopće ne odvaja sredstva za privatnu štednju, uglavnom zbog nedostatka financijskih resursa ili nepoznavanja adekvatnih investicijskih mogućnosti, dok se preostala većina ograničava na iznose do 50 eura mjesečno, što potvrđuje da je jaz između političkih preporuka i ekonomske stvarnosti njemačkih građana i dalje značajan.