Nova nemačka vlada, pod kancelarom Friedrichom Merzom, najavila je ukidanje ubrzanog procesa sticanja državljanstva, mere koju je uvela prethodna koalicija, a koja je omogućavala podnošenje zahteva već nakon pet godina regularnog boravka (umesto dosadašnjih osam). Nova koalicija demokršćana i socijaldemokrata smatra da je “turbo-naturalizacija” pogrešan put.
Promene u Zakonu o državljanstvu
- Ukidanje ubrzanog procesa: Ukida se mogućnost podnošenja zahteva za državljanstvo nakon pet godina regularnog boravka. Očekuje se vraćanje na raniji period od osam godina.
- Stav Ministra unutrašnjih poslova: Ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt tvrdi da nemački pasoš mora da stoji na kraju, a ne na početku integracionog procesa.
- Raniji cilj: Prethodna vlada je merom olakšane naturalizacije htela da privuče strane stručnjake i olakša dobijanje pasoša prvoj generaciji gastarbajtera.
Reakcije i kontroverze
Odluka je izazvala podeljene reakcije:
- Podrška: Predsednik Savetodavnog veća za integraciju i migraciju, Winfried Kluth, podržava potez, jer smatra da se time ispravlja utisak da se državljanstvo previše lako stiče.
- Kritika: Istraživač migracija Herbert Brücker upozorava da bi povlačenje mere moglo smanjiti podsticaj visoko kvalifikovanima da dođu u Nemačku.
Iako je broj “turbo-naturalizacija” do sada bio izuzetno nizak (manje od 1% ukupnog broja dodela državljanstva), mediji su izveštavali o mogućim zloupotrebama dokaza o poznavanju jezika i problemima s online podnošenjem zahteva.
Reforma sistema azila EU (GEAS)
Drugi prioritet Vlade je drastično ograničavanje neregulisanih migracija i implementacija strožih zakona na nivou EU.
- Cilj EU reforme: Reforma Zajedničkog evropskog sistema azila (GEAS) predviđa ujednačene procedure na spoljnim granicama EU s ciljem bržeg deportovanja migranata koji nemaju pravo na zaštitu.
- Sigurne treće zemlje: Reforma omogućava vraćanje tražitelja azila u takozvane “sigurne treće zemlje”, gde bi se rešavali njihovi zahtevi.
- Uklanjanje “Poveznog elementa”: Nemačka vlada aktivno radi na ukidanju uslova “poveznog elementa” (dokaz da migrant ima vezu sa trećom zemljom u koju se vraća), što bi olakšalo deportacije. Evropska komisija je već predložila da sam prolazak kroz “sigurnu treću zemlju” bude dovoljan za vraćanje.
Upozorenja kritičara
Organizacije za zaštitu izbeglica i ljudska prava (kao što su Pro Asyl i Amnesty International) upozoravaju da bi nove mere mogle dovesti do toga da izbeglice, uključujući porodice s decom, završe u svojevrsnim zatvorenim centrima ili “de facto pritvorima”, usled mogućnosti ograničenja slobode kretanja i pritvaranja.