Nakon decenija u kojima je granica od 40% za doprinose bila “sveti gral” njemačke socijalne politike, nove projekcije Instituta IGES (za DAK-Gesundheit) bacaju hladan tuš na milione radnika. Ako se trend nastavi, do 2035. godine radnici bi mogli bukvalno raditi “pola-pola” sa državom.
Evo detaljne analize kuda ide vaš novac i zašto se sistem ljulja:
Projekcija rasta: Od 40% do “psihološke granice” od 50%
Trenutni sistem se suočava sa “savršenom olujom” demografije i rasta troškova. Pogledajte kako bi se stope doprinosa mogle kretati po sektorima:
| Vrsta osiguranja | Trenutno (2025/26) | Projekcija 2033/35 |
| Zdravstveno (GKV) | 17,7% | 20% + |
| Penziono (RV) | 18,6% | 21% |
| Njegovateljstvo (PV) | 3,4% – 4% | 5% |
| Nezaposlenost (AV) | 2,6% | 3,4% |
| UKUPNO | ~ 41% | 43,6% (2027) ➔ do 53,7% (2035) |
Primjer iz prakse: Na bruto platu od 4.000 €, radnik bi 2035. godine davao preko 2.000 € samo za socijalne doprinose. Kada se tome doda porez na dohodak (Lohnsteuer), neto iznos koji ostaje za život postaje ozbiljno ugrožen.
Zašto sistem “krvari” novac?
Nekoliko je ključnih faktora koji tjeraju vlasti na podizanje stopa:
-
Kraj državnih “infuzija”: Savezni zajmovi kojima je Berlin krpio rupe u socijalnim fondovima ističu 2027. godine.
-
Medicinska inflacija: Troškovi liječenja i novih terapija porasli su za skoro 7 milijardi eura u kratkom periodu.
-
Demografska bomba: Generacija baby boomera odlazi u penziju, što znači manje onih koji uplaćuju, a mnogo više onih koji koriste zdravstvene i penzione usluge.
-
Njegovateljstvo (Pflege): Ovo je “tempirana bomba” njemačkog sistema. Potreba za njegom raste brže nego što sistem može finansirati.
Postoji li izlaz? (Prijedlozi DAK-a)
Osiguravajuće kuće i sindikati upozoravaju da se problem ne može riješiti samo “cijeđenjem” radničkih plata. DAK predlaže tri faze stabilizacije:
-
Smanjenje PDV-a na lijekove: Pad sa 19% na 7% donio bi trenutnu uštedu od preko 5 milijardi eura.
-
Strogo ograničenje rashoda: Rashodi fondova ne bi smjeli rasti brže od njihovih prihoda.
-
Strukturne reforme: Napuštanje modela u kojem samo zaposleni nose teret, te uvođenje većeg učešća poreznih prihoda u finansiranje zdravstva.