Strani radnici u Njemačkoj često se suočavaju s diskriminacijom, pokazalo je istraživanje Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), prenosi dpa.
Istraživanje je pokazalo da je 56% stranih stručnih radnika doživjelo neki oblik diskriminacije, najčešće prilikom traženja stana, a rjeđe u kontaktima s institucijama kao što su škole, zdravstvene ustanove ili policija, piše Fenix magazin.
Više od petine ispitanika iznijelo je osjećaj zanemarenosti pri kontaktima s državnim službama, što ukazuje na izazove u socijalnoj integraciji migranata u Njemačkoj.
Unatoč zakonskim promjenama za privlačenje kvalificirane radne snage, birokratske prepreke ostaju problem, posebno u izdavanju viza, priznavanju kvalifikacija i pitanjima vezanim uz obitelj.
Boris Ivanov, stručnjak iz IAB-a, naglasio je važnost holističkog pristupa procesu imigracije, gdje se uz zapošljavanje useljavanja uzimaju u obzir i pronalaženje zaposlenja za partnere, osiguranje skrbi za djecu i smještaja.
Troškovi na novoj destinaciji
“Važno je prihvatiti da se odluke o imigraciji često donose zajedno, u obitelji”, ističe Ivanov, dok istraživačica Tanja Fendel naglašava da bi sveobuhvatan pristup imigracijskom procesu koji uključuje pronalaženja posla za partnera, brigu o djeci i pronalaženje smještaja mogao podržati useljavanje u Njemačku.
Mnogi stranci informacije o Njemačkoj dobivaju putem osobnih kontakata s onima koji već tamo žive, što ima velik utjecaj na njihovu percepciju zemlje kao poželjne destinacije.
Informacije također nalaze na društvenim mrežama gdje novi emigranti često pišu o iskustva u novoj zemlji kao i troškovima koji ih čekaju na novoj destinaciji.
IAB podaci pokazuju da je radna imigracija izvan EU-a od 2010. do 2019. godine porasla s 30.000 na 64.000 godišnje, iako je pandemija uzrokovala privremeni pad.
Prošle godine broj useljenika narastao je na 72.000, a udio mladih od 18 do 31 godine s boravišnim dozvolama za zapošljavanje porastao je sa 42% na 61%.