Austrija se trenutno nalazi pod snažnim udarom još jednog ekstremnog toplinskog vala, a vremenske prilike postaju sve opasnije po zdravlje stanovništva. U četvrtak su termometri u ovoj alpskoj zemlji ponovno pokazivali vrijednosti blizu 40 stupnjeva Celzija, pri čemu je najtoplija točka bio Tulln-Langenlebarn u Donjoj Austriji, gdje je izmjereno iznimno visokih 39 stupnjeva.
Domaći meteorolozi upozoravaju da bi idućih dana mogao pasti i apsolutni povijesni rekord od 40,5 stupnjeva, koji je postavljen 8. kolovoza 2013. godine. Da je situacija izuzetno ozbiljna, dalo se naslutiti još u lipnju, kada je u Bad Deutsch-Altenburgu, također u Donjoj Austriji, izmjeren 40,1 stupanj, čime je tadašnji rekord nakon punih 13 godina umalo srušen.
Stručnjaci sada ističu da su lipanjske vrućine bile tek najava onoga što uistinu slijedi, s obzirom na to da je temperaturni trend u stalnom porastu, a prognostički modeli za kraj srpnja i kolovoz predviđaju zastrašujuće temperature više od 41 stupnja Celzija i postavljanje novih apsolutnih rekorda.
Zastrašujuća statistika: Vrućine kao tihi ubojica
Ovakvi ekstremni vremenski uvjeti uzimaju i težak danak u ljudskim životima. Prema izračunima društveno-ekološke organizacije Greenpeace, koji se temelje na podacima austrijskog Državnog zavoda za statistiku, samo su u lipnju ove godine od posljedica ekstremnih vrućina preminule oko 300 osobe.
Ovo je prvi put da je Greenpeace u Austriji samostalno računao prekomjernu smrtnost uzrokovanu toplinskim valom. Metodologija se bazirala na usporedbi očekivanog tjednog prosjeka smrtnosti u lipnju, temeljenog na podacima iz posljednjih pet godina, sa stvarnim stanjem u 26. i 27. kalendarskom tjednu ove godine.
Izvješće koje prenosi Austrijska novinska agencija (APA) sugerira da je stvarni broj žrtava vrlo vjerojatno i znatno veći, budući da u ovaj izračun uopće nisu uključene dugoročne zdravstvene posljedice uzrokovane vrućinama. Službeni podaci austrijske Državne agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), koja statistiku o ovakvim smrtnim slučajevima objavljuje jednom godišnje, pokazuju da je tijekom prošle godine razorne posljedice nesnosnih vrućina životom platilo 449 osoba.
Medicinski stručnjaci neprestano upozoravaju da su najugroženije skupine mala djeca i starije osobe. Pritom sam toplinski udar izrazito rijetko izravno dovodi do smrti; fatalni ishod najčešće je rezultat opasne kombinacije visokih temperatura i već narušenog zdravstvenog stanja pacijenta, poput ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti te oboljenja pluća, bubrega i drugih unutarnjih organa.
Žestoke kritike vlastima i zahtjev za hitnim mjerama
Zbog dramatične situacije, organizacija Greenpeace oštro je prozvala austrijskog ministra za zaštitu klime i okoliša, Norberta Totschniga iz redova Narodne stranke (ÖVP). Optužuju ga za potpunu neaktivnost u trenucima kada toplinski valovi, jedan za drugim, udaraju na zemlju.
Marc Dengler, stručnjak za klimu i energiju u Greenpeaceu Austrija, izjavio je za APA-u kako resorni ministar ostavlja stanovništvo na cjedilu u izvanrednoj situaciji, čime izravno ugrožava živote brojnih građana. Dengler je poručio da se, ukoliko Totschnig hitno ne predstavi dugo očekivani Zakon o zaštiti klime i Paket mjera za pomoć u nuždi, ozbiljno mora postaviti pitanje je li on uopće prava osoba za poziciju ministra zaštite klime.
Spomenuti hitni paket mjera koji zaziva Greenpeace uključivao bi obvezno otvaranje javnih prostora opremljenih rashladnim uređajima tijekom vikenda, omogućavanje besplatnog ulaska na javne bazene i kupališta, kao i potpuno besplatan javni prijevoz. Uz to, od ministra se traži i hitno pokretanje sveobuhvatne državne inicijative za brzu sanaciju i izolaciju zgrada koje su trenutno nedovoljno zaštićene od temperaturnih ekstrema.
Kritikama se glasno pridružila i politička oporba, koja od savezne vlade zahtijeva uvođenje pravno obvezujuće zaštite od ekstremnih vrućina za sve ključne institucije. To prvenstveno podrazumijeva obavezno osiguravanje adekvatnih sustava hlađenja u bolnicama, dječjim vrtićima, domovima za starije i nemoćne osobe te unutar cjelokupne kritične infrastrukture, s obzirom na to da su toplinski valovi u Austriji postali sve češći i dugotrajniji.
Posljedice suše: Stroge zabrane punjenja bazena i trošenja vode
Osim izravne opasnosti po ljudsko zdravlje, stalne vrućine uzrokuju i ekstremnu sušu diljem države. Diljem Austrije bilježi se drastičan pad vodostaja rijeka, potpuno presušivanje bunara te sve veća potreba za organiziranjem hitnih zaliha pitke vode.
Vlasti neprestano upozoravaju stanovništvo na maksimalnu pažnju i štednju pri korištenju vode, uz stroge apele da se obustavi zalijevanje travnjaka i vrtova. Koliko je situacija alarmantna, najbolje potvrđuje podatak da je u nekim saveznim pokrajinama, poput Gornje Austrije, na snagu stupila apsolutna zabrana punjenja privatnih bazena.