ALARM ZA STRANCE U NJEMAČKOJ: Jobcentri imaju novu taktiku, evo kako sada love prevarante sa socijalnom pomoći

Njemačke službe za zapošljavanje (Jobcenter) znatno su pojačale napore u borbi protiv organizirane zlouporabe sustava socijalnih naknada. Prema uvidu u interni dokument Savezne agencije za rad od 30 stranica, nadležna tijela koriste napredne algoritme, unakrsne provjere podataka i nenajavljene terenske kontrole kako bi stala na kraj fiktivnim zaposlenjima i lažnim prijavama boravišta.

Od 2022. godine u Njemačkoj je evidentirano više od 1.500 slučajeva sumnje na organizirano iskorištavanje socijalnog sustava u kontekstu slobode kretanja unutar Europske unije. Vlasti upozoravaju da bi stvarna brojka mogla biti znatno veća, zbog čega je razvijen posebni skup alata za rano prepoznavanje anomalija.

Analitika podataka i “Heatmap” iz Nürnberga

U središtu novih metoda nalazi se interni dokument pod nazivom „Borba protiv organizirane zlouporabe socijalnih naknada u posebnom kontekstu slobode kretanja građana EU-a“. Glavni analitički alat jest takozvana „Heatmap“ (toplinska karta), koju razvija središnjica Agencije u Nürnbergu.

Pomoću algoritama unakrsno se analiziraju i povezuju sljedeći podaci:

• Adrese stanovanja koje se učestalo ponavljaju

• Identifikatori poslodavaca i povezanost sa stanodavcima

• Telefonski brojevi navedeni u više različitih zahtjeva

• Bankovni računi na koje se vrše uplata naknada ili najamnine

Lokalni Jobcenteri dobivaju signalizaciju kada sustav izbaci neobične obrasce, nakon čega službenici pokreću detaljnije provjere. Službena uputa naglašava da pojedinačni indikator ne znači automatski sumnju na kazneno djelo.

Sumnjivi obrasci i indikatori prijevare

Organizirane skupine često iskorištavaju osobe u teškoj materijalnoj situaciji stvarajući privid da u Njemačkoj zakonito rade kao zaposlenici ili samozaposleni, čime ostvaruju pravo na dopunu prihoda.

Među najčešćim sumnjivim pokazateljima u dokumentu se navode:

• Fiktivni poslovi ili mini-poslovi: Službena prijava jedne vrste rada dok se u stvarnosti obavlja drugi, ne prijavljuju se svi radni sati ili je stvarna zarada veća od prikazane.

• Neobični financijski tokovi: Socijalne naknade i najamnina uplaćuju se na isti račun, ili korisnik uopće nema vlastitu bankovnu karticu jer je drži treća osoba.

• Povezanost posrednika: Više korisnika koristi usluge istog poreznog savjetnika, javnog bilježnika ili živi u zapuštenim objektima istog vlasnika po napumpanim cijenama najma.

• Liktivno samozapošljavanje: Registracija obrta bez posjedovanja osnovnih alata, opreme, vozila ili stvarnih klijenata.

Taktički razgovori i terenske kontrole

U slučaju sumnje, službenici primjenjuju posebne taktike ispitivanja. Pitanja se usmjeravaju na konkretne detalje rada — kako osoba putuje na posao, tko je vozi, tko joj daje zadatke, gdje joj se nalazi radna odjeća ili tko joj piše račune (kod samozaposlenih). Promjenom redoslijeda pitanja otežava se davanje unaprijed naučenih odgovora.

Kontrole se nastavljaju i nakon odobrenja naknada. Provjeravaju se sumnjivi odlasci u matičnu zemlju, izbjegavanje integracijskih tečajeva te dugotrajna bolovanja. Prema potrebi, provode se nenajavljeni kućni posjeti u suradnji s drugim službama kako bi se utvrdilo živi li osoba doista na prijavljenoj adresi.

Međuinstitucionalna suradnja bez opće sumnje

Službe za zapošljavanje u ovim procesima usko surađuju s policijom, carinom, poreznom upravom, službama za strance, građevinskim inspekcijama i socijalnim sudovima. Predstavnici kriminalističkih ureda ističu da je unakrsna razmjena podataka ključna za razbijanje mreža organiziranog kriminala.

Savezna agencija za rad istodobno napominje da velika većina građana EU-a ostvaruje svoja prava u potpunosti zakonito te da se primjenom ovih mjera izbjegava stavljanje bilo koje skupine pod opću sumnju ili diskriminaciju.